Državno uređenje
Administrativno-teritorijalno uređenje
Bosna i Hercegovina je složena država, koja se prema Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini sastoji od entiteta Federacije Bosne i Hercegovine (51% teritorije) i Republike Srpske (49% teritorije). Oblast Brčkog, koje je bilo predmet spora i međunarodne arbitraže, proglašeno je distriktom, tako da se država Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta i Distrikta Brčko.
Entiteti
Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska su entiteti koji imaju vlastite ustave, koji treba da budu u saglasnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine je entitet koji se sastoji od deset kantona (koji se dalje administrativno dijele na općine) a to su Unsko-sanski, Posavski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski, Srednjobosanski, Hercegovačko-neretvanski, Zapadno-hercegovački, Sarajevski i Livanjski kanton.
Zakonodavnu vlast čini Parlament Federacije BiH, koji se sastoji od Predstavničkog/Zastupničkog doma i Doma naroda. Izvršnu vlast vrše predsjednik i dva potpredsjednika Federacije BiH, kao i Vlada Federacije BiH. Glavni grad je Sarajevo.
Republika Srpska
Republika Srpska je entitet koji se administrativno dijeli na regije (Banja Luka, Doboj, Bijeljina, Pale i Trebinje), a regije se dalje dijele na opštine. U Republici Srpskoj zakonodavnu vlast vrši Narodna Skupština Republike Srpske i Vijeće naroda. Izvršnu vlast vrše predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske, kao i Vlada Republike Srpske. Glavni grad je Sarajevo.
Distrikt Brčko
Teritorij Brčkog koji je bio pod arbitražom, nije pripao ni Federaciji BiH ni Republici Srpskoj, već je odlukom Međunarodne arbitražne komisije za Brčko stavljen krajem 2000. godine pod upravu države Bosne i Hercegovine kao zaseban distrikt. Distrikt Brčko ima svoju vlastitu multietničku vladu sa izabranom skupštinom, izvršnim odborom, sudstvom i policijskim snagama.
Zakonodavna vlast
Najviši zakonodavni organ u BiH je Parlamentarna skupština BiH sastavljena od Predstavničkog/Zastupničkog doma i Doma naroda.
Predstavnički/Zastupnički dom sačinjavaju 42 člana, od kojih se dvije trećine bira sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine a jedna trećina sa teritorije Republike Srpske.
Dom naroda se sastoji od 15 delegata, dvije trećine iz Federacije Bosne i Hercegovine (pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).
Izvršna vlast
Funkciju kolektivnog šefa države ima Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koje se sastoji od tri člana i to po jednog Bošnjaka, Hrvata i Srbina. Članovi Predsjedništva se biraju direktnim izborima i to sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine predstavnici Hrvata i Bošnjaka, dok se predstavnik Srba bira sa teritorije Republike Srpske.
Članovi Predsjedništva se biraju na period od četiri godine. Predsjedavajući Predsjedništva mijenja se svakih osam mjeseci.
Funkciju vlade vrši Vijeće ministara BiH. Visoki predstavnik međunarodne zajednice je, nakon općih izbora u BiH održanih u oktobru 2002. godine, donio odluku o novom ustrojstvu Vijeća ministara BiH. Prema toj odluci Vijeće ministara ima devet članova: predsjedavajući, dva zamjenika predsjedavajućeg koji su istovremeno i ministri i šest drugih ministara. Mandat predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara je četiri godine. Svaki ministar ima zamjenika, a uvedena je i funkcija sekretara ministarstva. Raspodjela ovih funkcija se vrši prema nacionalnom kriteriju, tako da se ne bi dešavalo da sve ove funkcije pripadnu predstavnicima jednog ili samo dva naroda.
Prema Zakonu o ministarstvima i drugim organima uprave, BiH ima devet ministarstava i to:
- Ministarstvo vanjskih poslova,
- Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa,
- Ministarstvo civilnih poslova,
- Ministarstvo finansija i trezora,
- Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice,
- Ministarstvo pravde,
- Ministarstvo komunikacija i prometa,
- Ministarstvo sigurnosti,
- Ministarstvo odbrane.
Predsjedništvo BiH imenuje predsjednika Vijeća ministara, koji preuzima dužnost nakon što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi njegovo imenovanje. Predsjednik predlaže imena kandidata za ministre, a Predstavnički dom ih imenuje.
Sudska vlast
Sudsku vlast u Bosni i Hercegovini čine:
- Ustavni sud BiH
- Visoko sudsko i tužilačko viječe BiH
- Sud BiH
- Tužilaštvo BiH
- Pravobranilaštvo BiH
Uloga međunarodne zajednice
Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) je vodeća međunarodna civilna agencija u Bosni i Hercegovini. Dejtonski mirovni sporazum ustanovio je funkciju Visokog predstavnika i zadužio ga da nadgleda implementaciju civilnog aspekta ovog Sporazuma. On je krajnji autoritet, kad je u pitanju interpretacija Sporazuma.
Ovlašten je da donosi zakone, ako smatra da je to neophodno, da smjenjuje zvaničnike koji vrše opstrukciju i da koordinira aktivnosti sa drugim međunarodnim organizacijama.
Od februara 2006.godine imenuje se visoki predstavnik, odnosno, specijalni predstavnik EU.