Bosna i Hercegovina spada u kategoriju država u razvoju, poput većine zemalja regije jugoistočne Europe. Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine su zemlje članice Europske unije. Osim EU, drugi najvažniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine su zemlje članice Sporazuma o slobodnoj trgovini srednje Europe (CEFTA). Osim toga, Bosna i Hercegovina ima potpisan sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom, razvijene preferencijalne trgovinske režime sa EU, Sjedinjenim Američkim Državama i Australijom, dok je sa Ruskom Federacijom potpisan Protokol o suradnji u vezi izvoza voća i povrća na rusko tržište. Bosna i Hercegovina aktivno učestvuje u inicijativi Narodne Republike Kine + 16 zemalja centralne i istočne Europe, a radi se o intenziviranju saradnje na polju investicija, financija, transporta, znanosti, obrazovanja i kulture.
Osnovni ekonomski prioriteti Bosne i Hercegovine podrazumijevaju ubrzane integracije u Europsku uniju, jačanje fiskalnog sustava, sprovođenje reformi javne uprave, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i osiguranje ekonomskog rasta podsticanjem dinamičnog i konkurentnog privatnog sektora.
S tim u vidu, u srpnju 2015. godine, Savjet ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije BiH su usvojile Reformsku agendu sa ciljem što bržeg razvoja i ostvarenja političkih i ekonomskih prioriteta BiH. Reformska agenda predstavlja veliki iskorak u postizanju širokog konsenzusa, neophodnog za sprovođenje strukturnih reformi u BiH, s obzirom na složen politički sustav u državi.
Bosna i Hercegovina završava proces reformi u domenu pravnog sistema i monetarne politike, čime će dodatno biti poboljšani uvjeti za poslovanje i strana ulaganja.
Bosna i Hercegovina je pretežno planinska država, sa naročito bogatim hidropotencijalom. Prirodna bogatstva Bosne i Hercegovine su još uvijek nedovoljno iskorištena, što ostavlja dosta prostora za ulaganja i priliv svježeg kapitala u energetski sektor, poljoprivredu, stočarstvo, rudarstvo, šumarstvo, ribarstvo i turizam. Tradicionalno, razvijeni su i automobilska i tekstilna industrija, a posljednjih godina karakterističan je i razvoj IT sektora. Bosna i Hercegovina raspolaže sa kvalificiranom radnom snagom, posjeduje veliki broj raspoloživih industrijskih zona, uz višedecenijsku tradiciju industrijske proizvodnje, povoljno zakonodavstvo za strane investitore, te niske poreze. Osim toga, nacionalna valuta, konvertibilna marka (BAM), je potpuno vezana za euro, što je čini jednom od najstabilnijih nacionalnih valuta u jugoistočnoj Europi.
Financijskim sustavom Bosne i Hercegovine dominiraju komercijalne banke, kojih je ukupno 23 registriranih u zemlji, sa preko 10000 zaposlenih. Samo je jedna banka u većinskom vlasništvu države, dok strane banke posjeduju preko 80% kapitala.
Ekonomska diplomatija
Odsjek za ekonomsku diplomaciju Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine koordinira aktivnosti diplomatsko konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u domenu promocije gospodarstva Bosne i Hercegovine u svijetu.
Glavni zadatak Odsjeka za ekonomsku diplomaciju su aktivnosti na privlačenju stranih ulaganja u gospodarstvo Bosne i Hercegovine, podrška bh. firmama u izvozu proizvoda i otvaranje novih tržišta za gospodarstvenike iz naše zemlјe.
Odsjek za ekonomsku diplomaciju kontinuirano vrši analizu ekonomskih informacija DKP mreže Bosne i Hercegovine, te na osnovu toga izrađuje i predlaže strategiju gospodarskih nastupa Bosne i Hercegovine u određenim zemlјama.
Odsjek za ekonomsku diplomaciju redovito objedinjuje informacije o upitima za suradnju koje pojedinačni strani gospodarski subjekti dostavlјaju u DKP Bosne i Hercegovine, te o istim direktno ili putem nadležnih bosanskohercegovačkih institucija informira potencijalne gospodarske partnere iz BiH.
U svojim aktivnostima ovaj Odsjek usko sarađuje sa nadležnim direkcijama Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, entitetskim vladama – Vlada FBiH i Vlada Republike Srpske i Vladom Brčko Distrikta, kao i sa Agencijom za promidžbu stranih ulaganja u BiH (FIPA), Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, te entitetskim gospodarskim komorama - Gospodarska komora FBiH i Gospodarska komora Republike Srpske i sa Gospodarskom komorom Brčko Distrikta.
Kontakt:
Ministarstvo vanjskih poslova BiH
Odsjek za ekonomsku diplomaciju
Alipašina 6/III
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel: 00 387 (0)33 281 142/ 281 291/ 281 130
Fax: 00 387 227 156
E mail: OED@mvp.gov.ba ili ekonomska.diplomatija@mvp.gov.ba
Zašto Bosna i Hercegovina?
- Pogodan zemljopisni položaj;
- Raspoloživost prirodnih bogatstava i ljepota;
- Dugogodišnja tradicija industrijske proizvodnje;
- Veliki broj raspoloživih industrijskih zona, atraktivnih lokacija i proizvodnih objekata;
- Povoljno zakonodavstvo za strane investitore;
- Niski porezi;
- Obrazovana radna snaga;
- Valuta vezana za euro;
- Potpisani regionalni i bilateralni trgovinski ugovori;
- Perspektiva pridruživanja Europskoj uniji.
Traženje poslovnog partnera u Bosni i Hercegovini
Suradnja sa Bosnom i Hercegovinom može da bude dosta ineteresantna u sledećim oblastima: automobilska industrija i proizvodnja komponenti za automobile, drvna industrija, građevinarstvo i građevinska industrija, hemijska i farmaceutska industrija, metalno-mašinska industrija, tekstilna kožarska industrija, poljoprivredno prehrambena industrija, vojna inudstrija, grafička industrija i td.
Makroekonomski pokazatelji za BiH u 2017. godini
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u razdoblju siječanj –prosinac 2017. godine, izvoz Bosne i Hercegovine je iznosio 11 milijardi 54 miliona KM, što je za 17,4% više nego u istom razdoblju 2016. godine, dok je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 18 milijardi 134 miliona KM, što je za 12,2% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 61%, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 7 milijardi 81 milion KM.
Izvoz iz Bosne i Hercegovine u zemlje CEFTA je iznosio 1 milijardu 790 KM, što je za 28,5% više nego u istom periodu 2016. godine, dok je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iz zemalja CEFTA iznosio 2 milijarde 319 miliona KM, što je za 12,1% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenosti uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa zemljama CEFTA je iznosila 77,2 %.
Izvoz Bosne i Hercegovine u zemlje EU je iznosio 7 milijardi 866 miliona KM, što je za 16,8% više nego u istom periodu 2016. godine, dok je uvoz iz EU u Bosnu i Hercegovinu iznosio 11 milijardi 76 miliona KM, što je za 10,7% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenosti uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa zemljama EU je iznosila 71%.
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u izvozu u 2017. godini su:
1. Nјemačka | 1.595.704.358 KM |
2. Hrvatska | 1.282.862.256 KM |
3. Italija | 1.209.035.315 KM |
4. Srbija | 1.093.684.885 KM |
5. Slovenija | 973.397.406 KM |
6. Austrija | 899.235.352 KM |
7. Turska | 431.094.447 KM |
8. Crna Gora | 352.364.141 KM |
9. Mađarska | 255.861.153 KM |
10. Holandija | 255.456.696 KM |
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u uvozu u 2017. godini su:
1. Nјemačka | 2.103.768.922 KM |
2. Italija | 2.062.108.812 KM |
3. Srbija | 2.029.956.171 KM |
4. Hrvatska | 1.828.430.177 KM |
5. Kina | 1.186.073.117 KM |
6. Slovenija | 912.703.571 KM |
7. Rusija | 856.130.465 KM |
8. Turska | 766.576.206 KM |
9. Austrija | 618.743.306 KM |
10. SAD | 584.798.423 KM |
Makroekonomski pokazatelji za BiH u periodu siječanj - rjan 2018. godine
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u razdoblju siječanj– rujan 2018. godine, izvoz Bosne i Hercegovine je iznosio 8 milijardi 809 miliona KM, što je za 8.8% više nego u istom periodu 2017. godine, dok je uvoz iznosio14 milijardi 287 miliona KM, što je za 6,9% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 61,7 %, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 5 milijardi 478 miliona KM.
Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1 milijardu 412 miliona KM, što je za 8% više nego u istom periodu 2017. godine, dok je uvoz iznosio 1 milijardu 720 miliona KM, što je za 1,6% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa zemljama CEFTA je iznosila 82,1%.
Izvoz u zemlje EU je iznosio 6 milijardi 476 miliona KM, što je za 11,3% više nego u istom razdoblju 2017. godine, dok je uvoz iznosio 8 milijardi 578 miliona KM, što je za 5,4% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenosti uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa zemljama EU je iznosila 75,5%.
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u izvozu za period siječanj - rujan 2018. godine su:
1. Nјemačka | 1.304.299.098 KM |
2. Hrvatska | 1.090.886.653 KM |
3. Italija | 1.004.236.695 KM |
4. Srbija | 899.591.380 KM |
5. Slovenija | 778.471.945 KM |
6. Austrija | 756.316.607 KM |
7. Crna Gora | 293.681.718 KM |
8. Turska | 251.725.532 KM |
9. Mađarska | 214.633.386 KM |
10. Holandija | 201.759.812 KM |
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u uvozu za period siječanj - rujan 2018. godine su:
1. Nјemačka | 1.697.445.171 KM |
2. Italija | 1.594.911.550 KM |
3. Srbija | 1.530.911.780 KM |
4. Hrvatska | 1.380.332.098 KM |
5. Kina | 991.287.365 KM |
6. Rusija | 770.848.188 KM |
7. Slovenija | 689.591.503 KM |
8. Turska | 639.642.144 KM |
9. Austrija | 500.684.751 KM |
10. SAD | 469.773.593 KM |