Povijest

U procesu dezintegracije Jugoslavije, nakon višestranačkih izbora 1990. g. i nakon građanskog referenduma (provedenog od 28. veljača do 1. ožujka 1992. g.) Bosna i Hercegovina je proglasila svoju neovisnost u svojim istorijskim i međunarodno priznatim granicama.

Nakon raspada Jugoslavije (1941. g.), BiH podpada pod vlast NDH (Nezavisne Države Hrvatske) na demarkacionoj liniji između italjijanske i njemaćke okupacione zone. Tokom II svjetskog rata u BiH se javlja jak antifašistički pokret.

Na kongresu u Berlinu (1878. g.) je Austro-Ugarska dobila pravo uvesti svoju vojsku na teritorij BiH. To je bilo potrebno za ponavljanje poretka u zemlji i za stvaranje novog sistema upravljanja. Beć je dobio aktivnu podršku Njemačke i Velikobritanije, koje nisu bile zainteresovane u pojačanju ruskih pozicija u tom regionu.

U XV – XVIII st. se zaustavio politički, socijalni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. Dugo vrijeme su gospodarstvo i upravljanje, a također sistem društvenih i političkih odnosa bili na nivou druge polovine XV st. To se objašnjavalo time da se država pretvorila na jednu od evropskih provincija Osmanske imperije.

Bosanski presto posle Tvrtka je dobio njegov ujak – Dabiša, koji nije mogao da savlada sa bogatašima i postao je igračka u njihovim rukama. Protiv njega su bili i vanjskopolitički faktori: zemlje-komšije, pre svega Mađarska, su se trudile vratiti izgubljene teritorije.

1353. g. je umro Stefan II Kotromanović i nije ostavio nasljednika. Bosanski presto je zauzeo stefanov brat – Vladislav, ali na vrlo kratko vrijeme, zato što je umro. Posle toga su se počeli međusobni ratovi u Bosni: poznati rodovi su se borili za centralnu vladu u zemlji.

Uskoro su međusobni odnosi između bosanskih bogumila i Rimske kurije još više pogoršali. 1232. g. u Bosni su Stefana (sina Kulina) skinuli sa prestola. Njegovo mjesto je zauzeo Ninoslav. Taj fakat je svjedočio o pojačanju pozicija bogumila. 

Sloveni su došli na područje Bosne i Hercegovine u VI-VII stoljeću, kao i na ostalu teritoriju Balkanskog poluotoka. U to vrijeme ovdje nije postojalo ni jedne države, ali su u povjesti spomenute sledeće oblasti: Zahumje, Travunija, Neretvljanska zemlja, Rama itd. Krajem IX st., kada je Vasilij I bio imperator Vizantije (867. g. - 886. g.), bosanske zemlje, kao i cijeli poluotok, osim Bugarske, su pripadali Vizantiji.

Loading...
up