Obrazovanje
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima dugu povijest, a prva visokoškolska ustanova koja je osnovana je sufijska škola Gazi Husrev-beg, osnovana 1531. godine, nakon čega su otvorene i druge vjerske škole. 1887. godine, tijekom de facto austrougarske kontrole, osnovan je Šerijatski pravni fakultet, koji je započeo petogodišnjim planom obrazovanja. 1940-ih Sveučilište u Sarajevu postalo je prvi sekularni visokoškolski zavod u gradu. U pedesetim godinama prošlog stoljeća postalo je dostupno poslijediplomsko obrazovanje. Snažno oštećen tijekom rata, nedavno je obnovljen u suradnji s više od 40 drugih sveučilišta. Postoje mnoge druge visokoškolske ustanove, među kojima su: Sveučilište u Banjoj Luci, Sveučilište u Mostaru, Sveučilište u Tuzli, Sveučilište u Zenici, Sveučilište u Istočnom Sarajevu, Sveučilište Džemal Bijedić Mostar, Sveučilište u Bihaću, Američko sveučilište u Bosni i Hercegovini i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, koja je visoko cijenjena kao jedna od najprestižnijih akademija kreativnih umjetnosti u regiji. Obrazovni sustav u BiH je u velikoj mjeri decentraliziran, jer ne samo da obrazovanje nije u nadležnosti države, već je npr. u slučaju Federacije Bosne i Hercegovine, nadležnost nad ovim sektorom smanjena je na razine kantona, pa čak u nekim slučajevima i na općine.
Edukacija je organizirana u četiri osnovne razine:
- predškolsko obrazovanje,
- osnovno obrazovanje,
- srednjoškolsko obrazovanje,
- visoko obrazovanje.
Osnovno obrazovanje
Osnovno obrazovanje u Bosni i Hercegovini je obavezno i besplatno za svu djecu u dobi od 6 do 15 godina i traje 9 godina u tri trogodišnja ciklusa (godine 6-9; 9-12 i 12-15). Ovaj je sustav usvojen 2004. godine kao zamjena za stari osmogodišnji sustav osnovnog obrazovanja, koji je djeci u dobi od 6 do 14 godina, dva četverogodišnja ciklusa (6-10 i 10-14 godina), a koristi se u nekim regijama.
Srednje obrazovanje
Srednjoškolsko obrazovanje u Bosni i Hercegovini je besplatno kao u slučaju osnovnog obrazovanja. Međutim, iako postoje inicijative da se ova razina obrazovanja učini obaveznom, to je samo slučaj u Kantonu Sarajevo. Srednje škole dijele se na opće i tehničke; studije započinju u dobi od 15 godina (ili sa 14 godina, kao dio starog obrazovnog sustava) i traju 3 ili 4 godine. Većina djece u BiH ide u školu u dobi od šest godina, a srednju školu završava u dobi od osamnaest ili devetnaest godina. Učenici koji završe opću srednju školu (Gimnaziju) završe maturu i odluče upisati fakultet nakon položenog prijemnog ispita koji je utvrdila ustanova, dok učenici tehničkih škola diplomu dobivaju.
Visoko obrazovanje
U Bosni i Hercegovini postoje javne i privatne visokoškolske ustanove. Sustav javnih sveučilišta sastoji se od sljedećih osam sveučilišta: Sveučilište u Sarajevu, Sveučilište u Tuzli, Sveučilište u Mostaru, Sveučilište u Banjoj Luci, Sveučilište „Džemal Bijedić“ Mostar, Sveučilište u Istočnom Sarajevu, Sveučilište u Bihaću i Sveučilište u Zenici s oko 90 fakulteta i umjetničke akademije. Postoje i 22 privatne visokoškolske ustanove koje Zakon o visokom obrazovanju (usvojen u srpnju 2007.) jednako tretiraju kao javne visokoškolske ustanove.
Sustav visokog obrazovanja u BiH zasnovan je na načelima Bolonjske deklaracije. Prema ovom principu, visoko obrazovanje je organizirano prema prenosivom kreditnom sustavu (ECTS) i ima tri razine:
- Prvi ciklus je preddiplomski studij koji obično traje 3 do 4 godine (3 + 2 + 3 ili 4 + 1 + 3, respektivno) i sadrži ukupno 180 do 240 ECTS bodova. Po završetku preddiplomskog studija studentima se dodijeli diplomski rad s dodatkom završenog područja;
- Drugi ciklus je postdiplomski studij, traje 2 godine i nosi 120 ECTS bodova i zvanje magistra umjetnosti ili znanosti;
- Treći, završni ciklus visokog obrazovanja zapravo je doktorski studij, koji je nastavak magistarskog programa i traje 3 godine, a po završetku ovog studija dodjeljuje se titulu doktora znanosti ili znanosti.
Pored ovih naslova, sveučilište može ponuditi i specijalističke studije u trajanju od jedne ili dvije godine, koje se mogu kvalificirati kao specijalisti iz određenog područja kao što je medicina.
U skladu sa zakonima i drugim propisima, visokoškolske ustanove financiraju vlasti RS ili FBiH. Aktivnosti visokog obrazovanja tako reguliraju zakoni RS ili FBiH, dok na državnoj razini Ministarstvo civilnih poslova preuzima zadatak koordinacije aktivnosti visokog obrazovanja dvaju entiteta.